Obrtničko - industrijska škola u Imotskom

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.

U sklopu ovogodišnjeg zadatka provođenje aktivnosti u sklopu jednog od 17 ciljeva održivog razvoja, a to je cilj br.3. Zdravlje i blagostanje, junior ambasadori su jučer debatirali na teme:

1. Treba li legalizirati lake droge?

2. Treba li podići dobnu granicu za konzumiranje alkohola?

Junior ambasadori sa svojim mentorima, nastavljaju sa aktivnostima u sklopu 3.cilja održivog razvoja Zdravlje i blagostanje. Održana je debata u kojoj su sudjelovali junior ambasadori raspravljali o navedenim temama, a sve u cilju podizanja svijesti učenika kako je očuvanje zdravlja preduvjet blagostanja budućih generacija.

Junior ambasadori su sudjelovali u debati, koju je moderirala prof. Mirjana Vlašić.

Negacijska grupa nikako nije za legalizaciju lakih droga, pa ni zbog medicinskih razloga. istovremeno nisu za podizanje dobne granice za konzumiranje alkohola. Učenicima je mentorica naglasila podatak kako je u Americi, prije podizanja dobne granice, broj poginulih mladih osoba bio veći za 900 osoba.

Afirmacijska grupa je za legalizaciju lakih droga isključivo u medicinske svrhe, pod liječničkim nadzorom, te bi se na taj način spriječila ilegalna prodaja lakih droga i ogromna zarada raznih skupina van zakona. Također su i za podizanje dobne granice za konzumaciju alkohola.

U Hrvatskoj se alkohol može kupiti sa 18 g.starosti ,a i on mlađi s lakoćom dolaze do istog. Nova studija pokazala je kako bi granica za dozvoljeno pijenje alkohola trebala biti s 21 godinu, jer upravo taj zakon u Americi godišnje spasi čak 900 života!

Zabrinjava da su hrvatski maloljetnici pri vrhu europskih zemalja kada se radi o konzumaciji alkohola i pušenju. Prema podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima u dobi od 15 i 16 godina (ESPAD) iz 2015. godine, trećina ispitanika pušila je u proteklih mjesec dana, a 22 posto ih puši svaki dan: prosjek 36 zemalja u kojima se provodilo istraživanje je 12 posto.

Zašto je legalizacija trave dobra za zdravlje i ekonomiju?

Primjerice, u medicinske svrhe može se konzumirati u Kanadi, Češkoj, Italiji, Poljskoj, Njemačkoj, Finskoj i Rumunjskoj, u Nizozemskoj i u rekreacijske svrhe u tzv. coffee shopovima, a Colorado i Washington nedavno su ukinuli federalni zakon koji zabranjuje uporabu kanabisa u rekreacijske svrhe. New York bi uskoro trebao postati 21. savezna država SAD-a s liberalnim zakonima o travi.

Konzervativni političari vole navoditi primjer Švedske koja ima restriktivne zakone, a liberalni Nizozemske koja ima pozitivnu politiku. Obje zemlje imaju dobre rezultate – ispodprosječno nizak broj ovisnika i niske stope kriminala. Određena pozitivna iskustva s regulacijom u posljednjih desetak godina ima Portugal. Nakon dekriminalizacije droga 2001. u toj je zemlji smanjen broj novih infekcija HIV-om, konzumacija droga među mlađim tinejdžerima, razine kriminala i ulična vrijednost droga.

Mnogi stručnjaci stoga danas smatraju da restriktivni zakoni idu u prilog kriminalcima koji se zahvaljujući njima bogate, a na štetu države te posebno ovisnika koji su stigmatizirani i često prisiljeni odati se kriminalu ili prostituciji kako bi došli do skupe droge.

 Rasprava je potaknula učenike na razmišljanje kako je održanje zdravlja bitno za njih i njihove kolege i prijatelje., te kako zloupotreba lakih droga i alkohola na njih može utjecati i na njihovo zdravlje, pa i živote u konačnici. 

Učenici su pokazali da su svjesni zamki modernog društva, te kako im je ovakva debata korisna, kao što će biti i skora predavanja o očuvanju zdravlja koja će se organizirati u sklopu ostvarivanja 3.cilja održivog razvoja u našoj školi.